SWOT analiza


Kako bismo odredili sposobnost postizanja strateških ciljeva bitnih za uvođenje e/obrazovanja u RH, analizirat ćemo stanje snaga, slabosti, prilika i opasnost u hrvatskom obrazovanju primjenom SWOT (eng. Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) analize.

SWOT analiza obuhvaća i integrira segmente neophodne u svakom strategijskom istraživanju okoline: analizu vanjske okoline i strategijskih prilika ili šansi i prijetnji za organizaciju, odnosno konkurentskog položaja organizacije i analizu organizacijskih sposobnosti, odnosno strategijskih snaga i slabosti organizacije, tj. njezine konkurentske sposobnosti.

SWOT analiza je analitički okvir managementa za dobivanje relevantnih informacija organizacije o samoj sebi i okolini u kojoj djeluje sada i u budućnosti sa svrhom utvrđivanja strategijskih prilika i prijetnji u okolini i vlastitih strategijskih snaga i slabosti. Ona omogućava managementu da razvije strategiju na temelju relevantnih informacija o organizaciji i okolini. Temelji se na pretpostavci da će organizacija postići najveći strategijski uspjeh maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istodobno minimiziranje prijetnji i slabosti, odnosno najboljom upotrebom unutarnjih snaga u korištenju prilika u okolini. Bitna je pretpostavka analiza suglasja unutarnjih i vanjskih faktora, te utvrđivanje njihovih implikacija za strategiju. Zapravo, unutarnje snage i slabosti treba promatrati u kontekstu vanjskih prilika i prijetnji i obrnuto.

Prednosti (engl.Strenghts) su neke pozitivne unutarnje okolnosti i distinktivna svojstva organizacije koja joj osiguravaju ili mogu osigurati konkurentsku prednost. To je sve ono što organizacija radi posebno dobro i u čemu je bolja ili može postati bolja od konkurenta.
To može biti jako kvalitetan management, motivirano i sposobno osoblje, specifičan proizvodni ili tehnološki know-how, ekskluzivno vlasništvo patenata, jak image i reputacija, dobri distribucijski kanali, poseban marketing i jake marketinške sposobnosti, posebna organizacijska kultura i odnos prema promjenama, kvalitetni materijali i proizvodi, posebni, partnerski odnosi s dobavljačima ili kupcima, optimalna uporaba resursa, niski troškovi itd. Sve to uz mnoštvo drugih činitelja može voditi i držati organizaciju ispred konkurenata, odnosno osiguravati joj konkurentsku prednost.

Nedostaci, slabosti (engl. Weaknesses) su unutarnja svojstva organizacije koja smanjuju njezinu uspješnost i šanse u konkurentskoj utakmici. To mogu biti loši manageri, nedostatak vizije i okrenutost prema unutra te bavljenje aktualnim problemima, negativan odnos prema promjenama, birokratska kultura, nedostatak potrebnih znanja, kvalitetnih ljudi ili drugih resursa, zastarjela tehnologija, slab image i čitav niz drugih činitelja. Ukratko, nepostojanje svega onoga navedenog kao potencijalna prednost.

Mogućnosti (engl. Opportunities) su svi oni sadašnji ili budući uvjeti i promjene u organizacijskoj okolini koje ona može iskoristiti za poboljšanje svoje uspješnosti i konkurentske prednosti sada ili/i u budućnosti. Uspješne i neuspješne organizacije ili poduzetnici razlikuju se upravo po svojoj sposobnosti uočavanja prilika u promjenama, to općenito po onom u čemu drugi vide prijetnju i opasnost. Svaka promjena nudi neke nove šanse, ali ih treba uočiti. Strah od promjena, kao uostalom svaki strah, blokira i sužava pogled. Prilike se mogu nalaziti u promjeni zakonskih uvjeta (primjerice, prema povećanju sigurnosnih, ekoloških ili standarda kvalitete), u novim tehnologijama, porastu broja potrošača specifičnih potreba, samozadovoljstvu konkurenta itd.

Opasnosti (engl. Threats) su ona sadašnja ili buduća svojstva i uvjeti okoline koji imaju ili će u budućnosti imati negativan utjecaj na organizacijsku uspješnost i konkurentski položaj. To može biti jačanje sadašnjih ili ulazak novih domaćih i inozemnih konkurenata na tržište, pojava supstituta za proizvode, nepovoljna vladina politika i zakonske mjere, promjena ukusa i potreba potrošača, pojava nove tehnologije i drugo. (Bahtijarević-Šiber, F. (1999.): Management ljudskih potencijala, Zagreb, Golden marketing)

Snage

# Iskustva u izradi i provođenju online nastave (CARNet, pojedini fakulteti i škole)# Obrazovanje; E-learning akademija# Sve dostupnija oprema (laptop za 1500 kn, a uskoro i za 100$)
  1. Jačanje upravljačke organizacijske kulture# Informacijsko komunikacijske tehnologije i prateće promjene su prodrle u sve sfere društva; u mnogim slučajevima u bitno većoj mjeri no u škole
  2. Potreba za promjenom u školi; zahtjevi tržišta znanja i rada su jasni jednako kao i zahtjevi studenata (digitalnih domorodaca)
  3. Financijska podrška iz EU
  4. Podrška javnosti
  5. Vrlo jasne/ambiciozne izjave članova Vlade- Rast potražnje za kvalitetnim stručnjacima
  6. Podrška CARNeta; LMS, upravljanje,
  7. Moćan i besplatan društveni softver
  8. Postojanje globalno prihvaćenog jezika obrazovanja, znanosti i privrede – engleskog jezika
  9. Infrastruktura

Slabosti

# Nedovoljan broj obrazovanih stručnjaka# Nejasne/nedefinirane misije, vizije i strategije# Manjkava odgovornost za rezultate
  1. Često samo deklarativna podrška Vlade
  2. Loša komunikacija struke i javnosti- Inertnost sustava (akademska kultura, izostanak/slaba kontrola kvalitete)
  3. Prevelika važnost formalne diplome, zanemarivanje vještina i kompetencija
  4. Plaćanje i vrednovanje po stažu a ne po učinku i kvaliteti >> Nema kvalitetnog sustava nagrađivanja i motiviranja
  5. Nedostatne web stranice mnogih škola
  6. Nedostatak obrazovnih materijala
  7. Softver za upravljanje nastavom i školom se ne primjenjuje ili se slabo primjenjuje
  8. Nedostatan broj kompjutorskih učionica i ograničen pristup učenika u kompjutorske učionice.
  9. Škole i sveučilišta bez bežičnog interneta
  10. Oslanjanje na nastavnike i eventualno učenike pri izgradnji i održavanju ključnih servisa

Prilike

# Nacionalni i internacionalni model suradnje među školama >> virtualne zajednice učenika i nastavnika# Izgradnja suvremenog i fleksibilnog nastavnog plana i programa# Integracija tehnologije u učionici# Obrazovni model baziran na rezultatima vrednovanja potreba i principima instrukcijskog dizajna
  1. Povezivanje privrede i škola
  2. Obrazovanje roditelja i njihovo intenzivnije uključivanje u razvoj djeteta
  3. Uključivanje lokalne zajednice u obrazovanje
  4. Modularni odgovor na zahtjeve programa koristeći klastere i slično.
  5. Mogućnost pristupa nastavi 24/7 pomoću bežičnog interneta.
  6. Zadovoljenje potreba privrede
  7. Izgradnja hrvatskog obrazovnog «branda»
  8. Obrazovanje kao važan izvozni proizvod
  9. Akumulacija znanja i stručnjaka iz područje izrade online nastavnih materija
  10. Pružanje obrazovanja 'udaljenim' učenicima na otocima ili planinskim dijelovima Hrvatske

Opasnosti

# Toleriranje nedostatnog obrazovanja nastavnika i voditelja obrazovnih institucija# Dominacija 'digitalnih izbjeglica i voajera' u odnosu na 'digitalne pridošlice i digitalne domoroce'# Spora integracija tehnologije u učionice
  1. Neadekvatno uvođenje e-obrazovanja
  2. Nedostatna stručna i financijska podrška
  3. Dodatna industrijalizacija obrazovanja
  4. Neodgovarajući odnosi s javnošću
  5. Loša komunikacija s učenicima, roditeljima, loša koordinacija unutar škola,
  6. Toleriranje nedostatno definirane misije, vizije i strategije
  7. Tehnologija radi tehnologije >> - Neopravdane investicije u ‘modernu tehnologiju’ – bez adekvatnog povratka uloženih sredstava
  8. Fragmentacija sustava s posljedičnim povećanjem troškova razvoja sustava i održavanja opreme
  9. Gubitak podataka ili krađe hardvera
  10. Pristrane odluke donesena na osnovu neadekvatnih istraživanja
  11. Trajna dominacija akademske upravljačke kulture
  12. U potpunosti oslanjanje na uvezene nastavne materijale
  13. Inzistiranje na krutom i zastarjelom planu i programu