Cilj ovog rada je obraditi mogućnosti uvođenja i razvoja e-obrazovanja u hrvatski obrazovni sustav.
Naime, iako je prodor informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovni sustav neupitan, tempo i kvaliteta primjene tih tehnologija u hrvatskom obrazovnom sustavu su pod upitnikom.
Potrebe, mogućnosti i... fakulteti/škole. Trenutno postoji veliki jaz između potreba i mogućnosti učenika (i njihovih budućih poslodavaca) i onoga što im škole/fakulteti pružaju. Pa tako u svojem radu 'Listen to the Natives' Marc Prensky (2005.) naglašava: 'Škole su zaglavljene u 20. stoljeću. Učenici su uletjeli u 21. stoljeće. Kako škole mogu sustići vrijeme i omogućiti studentima relevantno obrazovanje.' David Loader (2007.) je u svojoj knjizi 'Borba za novu generaciju' još jasniji; 'Ulazak u učionicu je povratak u prošlost; ploča i papir…'
Obzirom da prijedlozi izneseni u ovom radu svoju praktičnu primjenu mogu očekivati za ne manje od 1-3 godine, korištene su projekcije stanja i potreba obrazovanja u razdoblju 2009-2012, za studenta koji će na tržište rada doći oko 2015.
Photo-vjeko384px.jpg
E-car

Terminologija. U radu smo termin e-obrazovanje koristili kako bi označili svaki oblik korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi. No, obzirom da je e-obrazovanje postalo standardna sastavnica suvremena obrazovanja, stava smo da se 'E', polako može izostaviti iz naziva te da se termin e-obrazovanje može biti zamijenjen terminom (kvalitetno) obrazovanje. Iz tog razloga uvođenje e-obrazovanja se ne može jasno odvojiti od uvođenja ostalih elemenata kvalitetnog obrazovanja kao što kontrole kvalitete, kvalitetnog kurikuluma ili ispravne i jasne misije škole.

Slika >> Ford-T Electric. Iako su prvi Ford-T modeli opremljeni svjetlima i električnim pokretanjem motora imali oznaku 'Electric' (1919.), obzirom da su te 'novotarije' uskoro postale standard, izraz 'Electric' se više ne koristi za automobile koje koriste električnu energiju za signalizaciju/komunikaciju i pokretanje motora.
||