Snage

E-learning akademija

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet već dugi niz godina vrlo intenzivno i uspješno radi na promociji i podršci e-obrazovanja, a 2004. je u suradnji s Sveučilištem u Britanskoj Kolumbiji oformila E-learning akademiju koja nudi dvosemestralne tečajeve 'E-learning tutoring', 'E-learning management' i 'E-learning course designer'. Putem e-learning akademije je do ljeta 2007. obrazovano 150 stručnjaka iz područja e-obrazovanja. Iako je ta brojka vrlo pohvalna i motivirajuća, ona je vrlo daleko od potrebnog. Naime 150 stručnjaka iz e-obrazovanja je dovoljno da zadovolji potrebe desetak škola ili 2 fakulteta, a nikako potrebe cijele Hrvatske. Pri tome valja naglasiti da CARNet jedina institucija u Hrvatskoj koja nudi obrazovne programe na temu e-obrazovanja. Štoviše, u ovom trenutku ne postoji niti jedan sveučilišni program iz e-obrazovanja. Kao posljedicu, a možda i kao uzrok takvog stanja vidimo činjenicu da u vodstvima škola, fakulteta i sveučilišta imamo gotovo zanemarivi broj stručnjaka koji imaju magisterij ili doktorat iz područja kojim se bave – obrazovni menadžment i tehnologije obrazovanja.

Iskustva u izradi i provođenju online nastave


CARNet, kako i neki fakulteti i škole imaju vrlo vrijedna iskustva u izradi i provođenju online nastave. Više Edupointovih tečajeva je testirano u srednjoškolskim uvjetima i rezultati su vrlo pohvalni (Abramić, Bedi, 2007).

Upravljačka kultura

Upravljačka organizacijska kultura, kako kultura koja je njeguje organizirani rad – usmjeren prema jasno definiranom cilju, koja vrednuje odgovornosti kao i sposobnost učinkovita nadgledanja je u posljednjih 5 godina znatno dobila na snazi. Ipak u hrvatskom obrazovnom sustavu akademska kultura i dalje dominira.
Prema Bergquistu (1992) 'akademska kultura pojmovima „mjerljivi rezultati” i „odgovornost” (accountabiilty) pruža otpor, a vodeća vrijednost su „akademske slobode“. Pri tome su upravljački procesi pod nadzorom i vodstvom nastavnog osoblja, a institucionalne promjene se odvijaju vrlo sporo.'. Stoga kao jedna od temeljnih pretpostavki uspješnih promjena, odnosno kao jedan od glavnih zadataka uspješnog vodstva je ojačati upravljačku organizacijsku kulturu.
Obzirom da bi se pri tome s težište s 'akademskih sloboda' prebacilo na 'mjerljive rezultate i odgovornosti' bitno bi se ojačala motivacija nastavnika za dodatnim obrazovanjem. To bi vrlo direktno utjecalo na poboljšanje stručnosti nastavnika a indirektno bi povećalo interes za obrazovanjem u cijeloj Hrvatskoj. Kako sada tek 7% hrvatskih građana ima završen fakultet, a svega 3% višu školu takav poticaj bi nam bi od velike pomoći. Uz to, upravljačka organizacijska kultura bi potaknula mobilnost zaposlenika – prema poslu gdje sa svojim znanjem i sposobnostima mogu postići bolje rezultate i preuzeti odgovornije dužnosti. Samim time bi se oslabio mentalitet «stalnog zaposlenja» koji u velikom broju slučajeva ograničava kako mobilnost i napredovanje u karijeri, tako i razvoj institucija koja ima 'inertne zaposlenike'.
Više pokazatelja ukazuje da je moguće, kvalitetnim/kompetentnim vodstvom hrvatskog obrazovnog sustava ili pojedine obrazovne institucije, ostvariti premoć upravljačke organizacijske kulture nad akademskom, i samim time stvoriti preduvjete za ubrzani razvoj. Stoga razvoj upravljačke kulture držimo jednom od ključnih odgovornosti vodstva hrvatskog obrazovnog sustava.

Sve dostupnija oprema

Prodor tehnologije u svakodnevni život prati i njezino pojeftinjenje. Pa se tako sredinom 2007. laptop mogu kupiti već za 335$ (Dell Latitude D600 Notebook). S druge strane neprofitna organizacija One Laptop per Child je najavila izradu laptopa za 100$. Obzirom da iza projekta stoje imena poput Google-a ili Quanta Computer (najvećeg svjetskog proizvođača opreme za laptope), te da se projekt razvija od 2005, za očekivati je skoro ostvarenje plana.