1. UVOD

Informacijski sustav možemo definirati kao skup elemenata (podaci, kadrovi, oprema, metode, informacije) i djelatnosti koje osiguravaju transformaciju podataka u informacije i prezentaciju informacija korisniku.

INFORMACIJSKI SUSTAV je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važno za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog tko se želi njima koristiti, uključujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale.

Izgradnja informacijskog sustava je opsežan i kompleksan postupak koji se može usporediti s izgradnjom inženjerskog proizvoda. Razvoj informacijskog sustava treba planirati, detaljno analizirati potrebe za sustavom, zatim ga oblikovati, izraditi, odnosno proizvesti, uvesti u rad, a kasnije tijekom rada održavati. Izgradnju informacijskog sustava treba organizirati kroz projekt u kojem zajednički sudjeluju korisnici i informatičari. Skupovi metoda koji se koriste pri izgradnji IS-a su inženjerstvo sustava, informacijsko inženjerstvo i programsko(softversko) inženjerstvo.

2. PRISTUP IZGRADNJI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Izgradnja informacijskog sustava poduzeća je opsežan i zahtjevan zadatak. Praksa pokazuje da izgradnja IS-a može trajati godinama, te da se on dorađuje i nakon što je izgrađen, da je njegova izgradnja skupa i neizvjesna, i da će mnogi projekti izgradnje biti neuspješni. Iskustvo «graditelja» IS-a ukazuje na to da se izgradnji sustava mora pristupiti ozbiljno i studiozno kao što se izgrađuju kompleksni proizvodi inženjerskih struka (građevinarstva, arhitekture, strojarstva i sl.).

Najstariji pristup izgradnji IS-a nazvan je vodopadnim ili linearnim razvojem, jer se sustav izgrađuje po fazama, onim redom kojim faze prirodno slijede. U svakoj fazi se izrađuju rezultati (specifikacije sustava, dijagrami sustava, programi, dokumentacija i sl.) koji predstavljaju ulaz u sljedeću fazu. Razvoj je vodopadan, jer rezultati «teku» s jedne stepenice na drugu. Takav slijed daje mogućnost da se nakon svake faze razvoja ocijene rezultati projekta i odluči o njegovoj daljnjoj sudbini.

U praksi se faze često djelomično preklapaju, a projektanti često vračaju na neku od prethodnih faza da bi otklonili dosad učinjene pogreške. Tako neki problemi mogu ostati neriješeni sve do završetka razvoja informacijskog sustava. Bez obzira na sve poteškoće ovog pristupa, on predstavlja čest način izgradnje informacijskih sustava. To posebno vrijedi za transakcijske sustave koji podupiru izvođenje poslovnog procesa. U stabilnom poslovnom sustavu poslovni proces ne mijenja se često pa ovaj pristup može biti uspješan.
Noviji evolucijski razvoj (Sommerville, 2000) pristupa izgradnji sustava iterativno, tako da se najprije izrađuje gruba verzija sustava koja se u sljedećim iteracijama poboljšava. Jedna od inačica ovog pristupa naziva se spiralnim razvojem. Veći se projekt dijeli na niz manjih projekata koji nalikuju vodopadnom pristupu.
clip_image003.gif
Cycle Diagram

Alterativni razvoj sustava: najprije se načini početni plan koji može obuhvatiti čitav informacijski sustav, zatim se krene u planiranje jedne iteracije, odnosno jednog dijela informacijskog sustava, analizira se i oblikuje, izgradi te uvede u rad. Istovremeno se obavi ocijenjivanje rezultata izrađene iteracije, te temeljem ocijene krene u slijedeću iteraciju kojom se riješava sljedeći dio sustava. Iako se ovakav razvoj može koristiti za svaki problem, u izgradnji sustava za potporu odlučivanja je neophodan jer u tim sustavima nije unaprijed moguće predvidjeti sve korisničke zahtjeve. Ovakav razvoj sustava je brži i manje rizičan. Danas ga je lakše provesti jer informatičari raspolažu modernim alatima za ozgradnju sustava, kojima se brže i jednostavnije može razviti početna verzija informacijskog sustava, korisnicima odmah dati sustav na upotrebu, zatim ga postupno dorađivati dok se ne dobije zadovoljavajući informacijski sustav. Moguća mana evolucijskog pristupa je slabija transparentnost razvoja sustava te lošija strukturiranost sustava.

Izgradnju informacijskog sustava treba organizirati krzo projekt, kao skup većeg broja međusobno povezanih aktivnosti koje valja obaviti u određenom roku da bi se izgradio određeni proizvod. Sudionici na projektu izgradnje informacijskog sustava su: korisnici (koji će primjenjivati novi informacijski sustav), poslovodstvo (menadžment korisnika) i informatičari (projektanti sustava, analitičari, organizatori, programeri). Samo aktivnim uključivanjem korisnika i poslovodstva u proces razvoja informacijskog sustava može nastati dobar informacijski sustav. Analize uspješnosti izgradnje informacijskih sustava pokazuju da je tek oko 40% projekata potpuno zadovoljilo očekivanja i rezultiralo informacijskim sustavom ili aplikacijama koje potpuno zadovoljavalo korisnike. 30% sustava dalo je polovične rezultate, te je 30% projekata propalo. Što je projekt veći to su neuspjesi češći. Izgradnja informacijskih sustava komplekan je zadatak koji se po svojem obujmu i rizicima ubraja među najzahtjevnije inženjerske projekte. Informacijski sustavi se zapravo strpljivo grade godinama i do rezultata se ne može doći preko noći.


3. FAZE IZGRADNJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA


3.1. Planiranje/Strategija IS-a
· Identificirati korisnike
· Opseg
· Nedostatke postjećeg IS-a
· Ciljeve novog IS-a
· Načiniti plan razvoja IS-a

Ona se ne mora obaviti za manje IS-e, a kod velikih IS-a može biti kritična za čitav projekt razvoja jer na temelju rezultata postignutih u ovoj fazi poslovodstvo odlučuje o daljnjem nastavku projekta. Faza završava ocjenom izvedivosti IS-a i razrađenim planom daljnjeg razvoja kroz slijedeće faze, procjenom potrebnih financijskih sredstava i drugih resursa, procjenom mogućih rizika daljnje izgradnje.

3.2. Analiza poslovnog sustava
· Promatraju se poslovi
· Intervjuiraju korisnici
Čita se dokumentacija kako bi se utvrdili: poslovn objekti, poslovne funkcije ili procesi i poslovn događaji, provodi se reinženjering poslovnog procesa, defniraju se informacjski zahtjevi - što će sustav raditi.
U analizi se pozornost usmjerava na to da li se procesi mogu i drugačije obavljati. Preporučuje se načiniti reinženjerstvfo poslovnog procesa u obliku zasebnog projekta ili u sklopu razvoja IS-a. Reinženjerstvo poslovnog procesa utvrđivanje je drugačijeg načina obavljena poslovnog procesa, a to je moguće samo intezivnom primjenom informacijske tehnologije.

3.3. Oblikovanje IS-a
· Na temelju modela podataka oblikuju se baze podataka
· Na temelju modela procesa oblikuje se algoritam za obradu podataka

Struktura podataka IS-a prikazana dijagramima etiketa i veza oblikuje se u bazu podataka koja će se nalaziti na računalu. Baza podataka na računalu može se sastojati od skupa relacija u relacijskoj bazi podataka. U ovoj fazi se utvrđuju još i tehnološki te organizacijski uvjeti za rad sustava, a to su: potrebno računalo i druga tehnička oprema (kod distribuirane obrade podaci su smješteni na različite lokacije), potrebni programi (operacijski sustav računala, sustav za upravljenje bazom podataka) i organizacijski i kadrovski preduvjeti za rad IS-a (potrebne promjene u organizaciji i funkcioniranju poduzeća, potreba za dodatnom izobrazbom korisnika IS-a).
3.4. Izrada IS-a
· Programiranje funkcija
· Kod proceduralnih programskih jezika postupak se programira
· Kod neproceduralnih – uvijeti rješenja

U ovoj fazi programiraju se prethodno definirani procesi te time dobivaju računalni programi. Izradom, promjenom i dokumentiranjem programskog dijela IS-a završava faza njegove izrade. Uvijek ima dijelova IS-a koji se ne mogu riješiti programom tj. oni koji se moraju obaviti ručno. U ovoj fazi se i takvi poslovi moraju „programirati“ (propisati) i dokumetirati.

3.5. Uvođenje u rad IS-a
· Obuka korisnka
· Prijelaz sa starog na novi IS
· Testiranje novog IS-a
· Stavljanje novog IS-a u upotrebu

Provjera cijelog sustava završni je korak uvođenja novog sustava. Radi se o cjelovitoj provjeri novog rješenja uz pomoć stvarnih podataka, novih procedura i stimuliranja normalnog rada novog IS-a. Moguća su tri načina uvođenja: izravno uvođenje novog sustava, paralelno uvođenje novog i rad starog sustava te postupno uvođenje dijelova novog sustava. U prvom slučaju stari se način rada u potpunosti zamjenjuje radom po procedurama novog IS-a. U drugom slučaju kroz određeno vrijeme stari i novi sustav funkcioniraju paralelno i njihovi se rezultati uspoređuju. Kada se utvrdi da novi sustav uspješno djeluje, bez pogrešaka ili problema, u potpunosti se prelazi na njega. Postupno uvođenje koristi se za uvođenje sustava koji se suviše složen i velik da bi se odjednom moglo prijeći na njegovo korištenje.

3.6.Održavanje IS-a
· Uočavanje i ispravljanje grešaka IS-a
· Prilagođavanje novim promjenama

Sada je IS u svakodnevnom radu. Kao i svaki proizvod, IS treba održavati iz dvaju razloga: da se isprave uočene pogreške i nedostaci otkriveni tijekom rada i da se sustav prilagodi promjenama poslovnog sustava nastalim nakon njegova uvođenja. Ako se tijekom godina IS slabo održava sve će manje udovoljavati zahtjevima korisnika. U tom slučaju opravdano će se ostaviti zahtjev uvođenja novog IS-a. To može značiti da ponovno treba krenuti u novi ciklus izgradnje IS-a kroz sve prethodno opisane faze razvoja.

4. IZGRADNJA IS-a PODRŽANA RAČUNALOM

Omogućava unos rezultata razvoja IS-a u katalog (repozitorij, enciklopediju), stvarajući tako računalnu dokumentaciju modela IS-a. Iz modela sustava može generirati dijelove, tablice u relacijskoj bazi, a na temelju definiranih algoritama može generirati programski kod. Sadrži i pomagala za analizu provjeru rezultata razvoja IS-a te ispis dokumentacije na papir.


5. PRIMJER IZGRADNJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA


IS EF - Sustav praćenja studenata (SPS)
• pripada transakcijskom dijelu IS-a
• obuhvaća poslovne procese koji prate studente od upisa do diplomiranja
Povijest:
• Obrada podataka se godinama obavljala na manualan način
• 1973. – početak računalne obrade
􀂃 nabava uređaja za bušenje kartica
􀂃 prve obrade prijava za klasifikacijski ispit i obrade prijavnica za ispite u Sveučilišnom računskom centru
􀂃 obrada se pokazala neefikasnom pa je računalna obrada napuštena, i nastavljena na
manualan način
• 1992. - nova informatizacija
􀂃 sklopljen je ugovor o projektiranju i programiranju Sustava praćenja studenata, i aplikacija potrebnih za poslovanje Fakulteta
• 1993. - SPS se uvodi, prijedlog osnivanja Informatičkog centra
􀂃 instalirani su terminali i povezani kabelskom mrežom do poslužiteljskog računala na kojem je bila instalirana aplikacija koja je koristila sustav za upravljanje bazom podataka Oracle i operacijski sustav Unix.
􀂃 Istovremeno je zaposlen prvi informatičar na obavljanju informatičkih poslova (do tada su takve poslove volonterski obavljali nastavnici Katedre za informatiku).
􀂃 krajem godine predloženo je osnivanje Informatičkog centra Fakulteta kao profesionalne informatičke službe koja će se brinuti o IS-u EF-a i svim sredstvima informatičke tehnologije
• 1994. – transakcijska obrada, prijedlog kabliranja EF-a
􀂃 obavljen je unos osnovnih podataka za studente prve i druge godine studija.
􀂃 priprema se uvođenje prave transakcijske obrade, jer počinje unos podataka prijavnica
􀂃 predloženo sustavno kabliranje čitavog EF-a (za potrebe transakcijske obrade i za Internet), ali prijedlog nije prihvaćen.
• 1995. – SPS ažuran
􀂃 terminalski način unosa prijavnica i ocjena ispita funkcionira, SPS postaje ažuran - podaci u bazi podataka odražavaju stvarno stanje
􀂃 uvedeni novi postupci prijavljivanja ispita, uvedena disciplina ažurnog upisivanja ocjena položenih ispita
􀂃 osnovan je Informatički centar Fakulteta kao posebna profesionalna organizacijska jedinica
• 1996. – kabliran EF
􀂃 potpuno kabliran čitav Fakultet što je otvorilo mogućnost da transakcijskom Sustavu praćenja studenata pristupe i svi nastavnici, a ne samo referenti i tajnice
• 1998. – nova arhitektura SPS-a
􀂃 terminalski tekstni pristup podacima zamjenjuje troslojnom arhitekturom i Internetskim pristupom preko internetskog preglednika (zbog sigurnosti podataka nije moguć pristup od kuće)
• 2000. - instaliranje studomata
􀂃 preko kojih studenti prijavljuju ispite (do trenutka potpune ažurnosti podataka u bazi podataka i stjecanja povjerenja da on sam svojim automatizmom detektira može li student prijaviti ispit ili ne, SPS je bio u opasnosti da administrativnom odlukom bude izbačen iz upotrebe, sad je opasnost nestala)
􀂃 SPS je pokazao da se poslovi sa studentima mogu obavljati drugačije i racionalnije.
• 2003. – nova preobrazba – odluka o pristupanju Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU).
• 2005. – transformacija u ISVU
􀂃 sustav počinje funkcionirati u okviru Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU), aplikacije koja izgrađuje za potrebe svih fakulteta u Hrvatskoj
􀂃 postepen transfer podataka iz postojeće baze podataka u novu bazu podataka
􀂃 studenti ispite prijavljuju preko Interneta (mobilnih telefona ?)
􀂃 analitička obrada podataka omogućava jednostavnu analizu svih studentskih podataka
• 2007. –
􀂃 Kad se Sustav praćenja studenata integrira s ostalim dijelovima informacijskog sustava Fakulteta (npr. podacima iz knjižnice, studentske prehrane, računovodstva i sl.) moći će se pratiti i ekonomske kategorije studija (profitabilnost pojedinih smjerova, studija, troškovi pojedinog studenta i sl.).